Stjecanje temeljnih znanja o multidisciplinarnom području Dizajna interakcija (engl. Interaction Design, IxD) koje se bavi dizajniranjem (razvojem) interaktivnih proizvoda u cilju podržavanja i olakšavanja ljudske komunikacije i interakcije u svakodnevnom životu i radu.
Usvajanje teorijskog znanja i praktičnog iskustva o HCI metodama dizajniranja za razvoj korisniku usmjerenog sustava, a sve u cilju stvaranja kvalitetnog, dobrog korisničkog iskustva.
Predmet u fokus procesa dizajniranja stavlja ljude, a ne tehnologiju!

Informatika za studije Biologija, Biologija i kemija te Mediteranska poljoprivreda. 

Informatika za studije Biologija, Biologija i kemija te Mediteranska poljoprivreda. 

Nastavnici:

Doc. dr. sc. Jelena Nakić

Ines Jovanović, prof.

OOP

Cilj kolegija je 

•  prikazati povijesni razvoj matematičkih ideja i metoda od prvih civilizacija do 20. stoljeća
• proučiti i opisati životopise velikih svjetskih matematičara
• proučiti utjecaj  i doprinose velikih svjetskih matematičara na razvoj matematičkih ideja i metoda
• pripremiti studente/ice za cjeloživotno učenje u području matematičkog obrazovanja

Nositelj: Gordan Radobolja

Vježbe: Jelena Pleština

Klasični algebarski problemi I: od Pitagore do Fermata

Klasični algebarski problemi II: korijeni algebarskih jednadžbi

Komutativni prsteni

Aritmetika polinoma

Proširenja polja

Rješivost jednadžbi

- Povijesni razvoj matematike i osnovnih matematičkih disciplina

- Građa matematike- aksiomi, teoremi, dokazi 

- Osnove matematičke logike- logika sudova i logika prvog reda 

- Naivna teorija skupova: zadavanje skupa, Booleove operacije na skupovima, Kartezijev umnožak 

- Homogene binarne relacije, relacije ekvivalencije, relacije uređaja 

- Binarne relacije, funkcije 

- Aksiomatska izgradnja skupa prirodnih brojeva, matematička indukcija, uvođenje zbrajanja, množenja, svojstva

- Izgradnja skupa cijelih brojeva, svojstva

- Izgradnja skupa racionalnih brojeva, svojstva

- Izgradnja skupa realnih brojeva, svojstva

- Skup kompleksnih brojeva

Optimizacija je umjetnost donošenja najboljih odluka pod zadanim uvjetima. Konveksna optimizacija bavi se problemima koji se modeliraju korištenjem konveksnih skupova  i konveksnih funkcija: mnoštvo problema u znanosti, tehnici i statistici svode se na probleme konveksne optimizacije te se rješavaju korištenjem poznatih efikasnih algoritama.
Glavni cilj ovog predmeta je razvijanje znanja i vještina potrebnih za prepoznavanje, formuliranje i rješavanje problema konveksne optimizacije. Fokus predmeta je na teoriji, tehnikama modeliranja te dizajnu i analizi algoritama.

Cilj kolegija je

• osposobiti studente/iceza kvalitetno i uspješno planiranje, organizaciju, realizaciju i evaluaciju nastave matematike
• osposobiti studente/iceza primjenu različitih (suvremenih i tradicionalnih) nastavnih strategija, tehnika i metoda poučavanja pri izvođenju nastave matematike u osnovnoj i srednjoj školi 
• osposobiti studente/icena prilagodbu matematičkih sadržaja koje je potrebno usvojiti u ovisnosti o uzrastu i sposobnostima učenika, te u ovisnosti o specifičnim ciljevima pojedinih srednjih škola

Cilj kolegija je 

• osposobiti studente/ice za kvalitetnu pripremu, izvođenje i analizu nastavnih satova redovne, dopunske i dodatne nastave matematike na osnovnoškolskom i srednjoškolskom nivou
• pripremiti studente/ice za cjeloživotno učenje u području matematičkog obrazovanja

Unutar kolegija studenti se upoznaju s osnovama teorije Fourierovih redova, elementima vektorske analize te deskriptivne i inferencijalne statistike. Naglasak je stavljen na intuitivno razumijevanje teorije i na primjere kojima se ilustriraju teorijski rezultati radi njihove što vještije primjene u analizi i rješavanju praktičnih problema.

Cilj kolegija je studente upoznati s fundamentalnim konceptima i rezultatima teorije izračunljivosti kao i teorije složenosti algoritama. Što neki problem čini računalno složenim a drugi pak jednostavnim? Na to pitanje ne znamo odgovoriti no studenti trebaju naučiti klasificirati probleme u skladu s njihovom složenošću. Usko vezan uz pojam složenosti je pojam izračunljivosti: studenti uče razlučiti odlučive probleme od neodlučivih. Na samom kraju studenti bi trebali razumjeti u čemu se sastoji rješenje Hilbertovog desetog problema te ideju dokaza Gödelovih teorema nepotpunosti.

Kroz ovaj predmet studenti će usvojiti osnovna znanja iz matematičke logike te dobiti dublji uvid u osnove matematike. Steći će vještinu provođenja strogih logičkih dokaza raznim tehnikama: direktno, kontrapozicijom, kontradikcijom, indukcijom. Upoznat će se s aksiomatskim zadavanjem teorija prvoga reda što je važna priprema za teoriju skupova te euklidske i neeuklidske geometrije.