Obavijesti na razini sjedišta

Slika Gordan Radobolja
Raspored - ljetni semestar 2022/23
napisao/la Gordan Radobolja - subota, 25. veljače 2023., 14:57
 

Poštovane kolegice i kolege,

Na linku ovdje objavljen je raspored predavanja za ljetni semestar akademske godine 2022./2023. koji vrijedi od 27.02.2023.

Sve primjedbe te eventualna preklapanja možete prijaviti na raspored@pmfst.hr 


Više informacija i raspored po grupama na pojedinim studijima možete pronaći na e-learningu (Izbornik Za studente – Raspored) ili na LINKU

 
Slika Nikola Marangunić
Raspored - zimski semestar 2022/2023
napisao/la Nikola Marangunić - nedjelja, 23. listopada 2022., 17:39
 

Na linku OVDJE objavljena je nova verzija rasporeda nastavnih aktivnosti za sve preddiplomske i diplomske studije za zimski semestar akademske godine 2022./2023. koji vrijedi od 24.10.2022.

Sve primjedbe te eventualna preklapanja i dalje možete prijaviti na raspored@pmfst.hr 


Više informacija i raspored po grupama na pojedinim studijima možete pronaći na linku


 
Slika Nikola Marangunić
Raspored - zimski semestar 2022/2023
napisao/la Nikola Marangunić - subota, 15. listopada 2022., 18:23
 

Na linku OVDJE objavljena je nova verzija rasporeda nastavnih aktivnosti za sve preddiplomske i diplomske studije za zimski semestar akademske godine 2022./2023. koji vrijedi od 17.10.2022.

Sve primjedbe te eventualna preklapanja i dalje možete prijaviti na raspored@pmfst.hr 


Više informacija i raspored po grupama na pojedinim studijima možete pronaći na linku


 


Dostupni e-kolegiji

Metodika nastave informatike 1

Metodički informatički seminar s nastavnom praksom 1  (LOGO)

Metodički informatički seminar s nastavnom praksom 2 (informatička natjecanja Python)

Informatika za studije Biologija, Biologija i kemija te Mediteranska poljoprivreda. 

Nastavnici:

Doc. dr. sc. Jelena Nakić

Ines Jovanović, prof.


Informatika za studije Biologija, Biologija i kemija te Mediteranska poljoprivreda. 



1. Priroda istraživanja. Normativna i interpretativna paradigma. Vrste istraživanja. Tijek istraživanja. 

2. Prikupljanje podataka. Postupci i instrumenti i njihove značajke: valjanost, pouzdanost, objektivnost, diskriminativna vrijednost zadatka. Upitnik. 

3. Analiza slučajeva. Korelacijska istraživanja. Ex post facto istraživanje. Eksperiment, kvazieksperiment. Meta – analize obrazovnih istraživanja. Akcijska istraživanja. Triangulacija. Igranje uloga. Interview.

 4. Analiza podataka – kvalitativna i kvantitativna. Neparametrijski testovi: hi kvadrat test, Kolmogorov –Smirnovljev test, Mann - Whitney test. t-test, analiza varijance. MANOVA. Regresijska analiza. Korelacija. Redukcija podataka: faktorska analiza. Klasifikacije: diskriminantna i klasterska analiza.


Cohen, L., Manion, L., Research methods in education, London, Routledge, 2011.

Stjecanje temeljnih znanja o multidisciplinarnom području Dizajna interakcija (engl. Interaction Design, IxD) koje se bavi dizajniranjem (razvojem) interaktivnih proizvoda u cilju podržavanja i olakšavanja ljudske komunikacije i interakcije u svakodnevnom životu i radu.
Usvajanje teorijskog znanja i praktičnog iskustva o HCI metodama dizajniranja za razvoj korisniku usmjerenog sustava, a sve u cilju stvaranja kvalitetnog, dobrog korisničkog iskustva.
Predmet u fokus procesa dizajniranja stavlja ljude, a ne tehnologiju!

Lozinka za samostalan upis:

P1Python

Rješavanje problemskih zadataka programiranjem je kolegij u kojem se rješavaju zadaci sa natjecanja iz informatike na osnovnškolskom i srednjoškolskom nivou. Na jednosatnim predavanjima će se opisati postupak rješavanja zadataka kao i potrebne tehnike i pristupi rješavanju problema, te uvesti naredbe u Python-u potrebne za realizaciju algoritma. 


Upis na stranicu kolegija bit će moguć u ponedjeljak 02.10. nakon predavanja.

Matematički programski alati II

Cilj kolegija je studente osposobiti za:

  •  pripremanje i provođenje istraživački usmjerene nastave
  • osmišljavanje i izradu radnih materijala za istraživački usmjerenu nastavu
  • vrednovanje učeničkih postignuća tijekom istraživački usmjerene nastave
  • kritičku (samo)refleksiju i (samo)vrednovanje odgojno-obrazovnog i istraživačkog rada

Prsteni, moduli, polja

Cilj ovoga kolegija je usvajanje osnovnih znanja iz diferencijalnog i integralnog računa

realnih funkcija jedne realne varijable i njihova primijena ih u rješavanju različitih problema.

- Skalarni produkt, norma i metrika na euklidskom prostoru Rn (3)  


- Nizovi u Rn (3) 


- Limes skalarne i vektorske funkcije (3)  


- Neprekidnost skalarne i vektorske funkcije (3)  


- Parcijalne derivacije i derivacija duž vektora, linearne i diferencijalne forme (4) 


- Diferencijabilnost funkcije, tangencijalna ravnina (4) 


 - Osnovni teoremi diferencijalnog računa (Schwartzov teorem, Teorem o srednjoj vrijednost, Teorem o implicitno zadanoj funkciji) (4) 


 - Lokalni, uvjetni i globalni ekstremi funkcije više varijabla (3)  


- Integral realne funkcije dviju varijabla na pravokutniku (2)  


- J-izmjerivi skupovi, skupovi mjere nula (2)  


- Riemannov integral na J-izmjerivim skupovima (2) 


 - Lebesgueova karakterizacija R-integrabilnosti (2)  


- Osnovni teoremi integralnog računa (Teorme o srednjoj vrijednosti, Fubinijev teorem, Teorem o zamjeni varijabli) (4)  


- Višestruki integrali (2)  


- Krivulje (4) 

Procedura odabira mentora, prijave i odobravanja teme, formiranja Povjerenstva, održavanja seminara, prijave i obrane Diplomskog rada

Pojam afinog prostora. Osnovna svojstva.(2) 

Ravnine afinog prostora (afini potprostori). Presjek i suma ravnina. Paralelnost ravnina.(2) 

Koordinatni sustav u afinom prostoru. Jednadžbe ravnine, hiperravnine i pravca. (3). 

Paralelotopi. Baricentričke koordinate. Simpleksi. (3) 

Afina preslikavanja. Afina grupa afinog prostora.(5) 

Afini unitarni prostori, euklidski prostor. Volumen paralelotopa i simpleksa. (3) 

Pravokutni koordinatni sustav. Analitička geometrija euklidskog prostora.(6) 

Izometrije i izometrički operatori.(6)

Ciljevi:

Student treba steći znanja iz klasične algebre vektora i vektorskog zasnivanja analitičke geometrije u ravnini i prostoru, upoznati se s drugim koordinatnim sustavima te steći elementarno poznavanje različitih algebarskih struktura kroz prikladne primjere i osnovna svojstva. Na ovaj način će dobiti osnovna predznanja za izgradnju apstraktnih pojmova, kao što su linearni operatori, afini prostori i slično, s kojima će se susresti u naprednijim kolegijima. 


Student će biti sposoban:

- matematički korektno definirati pojmove te iskazivati i dokazivati tvrdnje iz sadržaja kolegija,  

- povezivati usvojene činjenice i argumentirano izvoditi zaključke,

- dati primjere kojima se pojašnjavaju pojedini pojmovi i njihova svojstva, 

- rješavati računske probleme iz klasične algebre vektora  i analitičke geometrije prostora, 

- rješavati zadatke vezane uz svojstava osnovnih algebarskih struktura i linearnih prostora. 


Cilj predmeta je upoznati studente s višestrukim Riemannovim integralom,

krivuljnim i plošnim integralima.


Kroz ovaj predmet studenti će usvojiti osnovna znanja iz matematičke logike te dobiti dublji uvid u osnove matematike. Steći će vještinu provođenja strogih logičkih dokaza raznim tehnikama: direktno, kontrapozicijom, kontradikcijom, indukcijom. Upoznat će se s aksiomatskim zadavanjem teorija prvoga reda što je važna priprema za teoriju skupova te euklidske i neeuklidske geometrije.

 

Cilj kolegija je studente upoznati s fundamentalnim konceptima i rezultatima teorije izračunljivosti kao i teorije složenosti algoritama. Što neki problem čini računalno složenim a drugi pak jednostavnim? Na to pitanje ne znamo odgovoriti no studenti trebaju naučiti klasificirati probleme u skladu s njihovom složenošću. Usko vezan uz pojam složenosti je pojam izračunljivosti: studenti uče razlučiti odlučive probleme od neodlučivih. Na samom kraju studenti bi trebali razumjeti u čemu se sastoji rješenje Hilbertovog desetog problema te ideju dokaza Gödelovih teorema nepotpunosti.


Unutar kolegija studenti se upoznaju s osnovama teorije Fourierovih redova, elementima vektorske analize te deskriptivne i inferencijalne statistike. Naglasak je stavljen na intuitivno razumijevanje teorije i na primjere kojima se ilustriraju teorijski rezultati radi njihove što vještije primjene u analizi i rješavanju praktičnih problema.

Ciljevi predmeta su:

  • upoznati studente/ice s odabranim aktualnim temama iz nastave matematike
  • usporediti tradicionalnu nastavnu praksu s modernim trendovima u matematičkom obrazovanju
  • pripremiti studente/ice za cjeloživotno učenje u području matematičkog obrazovanja

Cilj ovog kolegija je:

  • proučiti i opisati životopise velikih svjetskih matematičara
  • proučiti utjecaj  i doprinose velikih svjetskih matematičara na razvoj matematičkih ideja i metoda
  • pripremiti studente/ice za cjeloživotno učenje u području matematičkog obrazovanja

Ovo su izborni kolegiji na DPPDMO programu:

Metodički seminar Životopisi velikih matematičara

i

Metodički seminat Natjecanja iz matematike

Cilj kolegija je 

  • osposobiti studente/ice za kvalitetnu pripremu, izvođenje i analizu nastavnih satova redovne, dopunske i dodatne nastave matematike na osnovnoškolskom i srednjoškolskom nivou
  • pripremiti studente/ice za cjeloživotno učenje u području matematičkog obrazovanja

Cilj kolegija je

  • osposobiti studente/iceza kvalitetno i uspješno planiranje, organizaciju, realizaciju i evaluaciju nastave matematike
  • osposobiti studente/iceza primjenu različitih (suvremenih i tradicionalnih) nastavnih strategija, tehnika i metoda poučavanja pri izvođenju nastave matematike u osnovnoj i srednjoj školi 
  • osposobiti studente/icena prilagodbu matematičkih sadržaja koje je potrebno usvojiti u ovisnosti o uzrastu i sposobnostima učenika, te u ovisnosti o specifičnim ciljevima pojedinih osnovnih i srednjih škola

Dokumenti i zapisnici sa sjednica Vijeća Odjela za matematiku

Optimizacija je umjetnost donošenja najboljih odluka pod zadanim uvjetima. Konveksna optimizacija bavi se problemima koji se modeliraju korištenjem konveksnih skupova  i konveksnih funkcija: mnoštvo problema u znanosti, tehnici i statistici svode se na probleme konveksne optimizacije te se rješavaju korištenjem poznatih efikasnih algoritama.
Glavni cilj ovog predmeta je razvijanje znanja i vještina potrebnih za prepoznavanje, formuliranje i rješavanje problema konveksne optimizacije. Fokus predmeta je na teoriji, tehnikama modeliranja te dizajnu i analizi algoritama.

- Povijesni razvoj matematike i osnovnih matematičkih disciplina

- Građa matematike- aksiomi, teoremi, dokazi 

- Osnove matematičke logike- logika sudova i logika prvog reda 

- Naivna teorija skupova: zadavanje skupa, Booleove operacije na skupovima, Kartezijev umnožak 

- Homogene binarne relacije, relacije ekvivalencije, relacije uređaja 

- Binarne relacije, funkcije 

- Osnovne elementarne funkcije i elementarne funkcije


- Aksiomatska izgradnja skupa prirodnih brojeva, matematička indukcija, uvođenje zbrajanja, množenja, svojstva

- Izgradnja skupa cijelih brojeva, svojstva

- Izgradnja skupa racionalnih brojeva, svojstva

- Izgradnja skupa realnih brojeva, svojstva

- Skup kompleksnih brojeva

Nositelj: Gordan Radobolja

Vježbe: Lucija Gugić

Cilj kolegija je 

  •  prikazati povijesni razvoj matematičkih ideja i metoda od prvih civilizacija do 20. stoljeća
  • proučiti i opisati životopise velikih svjetskih matematičara
  • proučiti utjecaj  i doprinose velikih svjetskih matematičara na razvoj matematičkih ideja i metoda
  • pripremiti studente/ice za cjeloživotno učenje u području matematičkog obrazovanja

Materijali i diskusija s predkolegija za matematičke studije

Cilj kolegija je educirati studente/ice nastavničkih smjerova o metodici primjene informacijsko komunikacijskih tehnologija (ICT) u nastavnom procesu, vlastitom usavršavanju i istraživanju